Nikola Knežević, Srđan Sremac i Goran Golubović - Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu

Knežević N., Sremac S. Golubović G., Centar za istraživanje religije, politike i društva, 2012.

U izdanju Centra za istraživanje religije, politike i društva nedavno je izašao zbornik naučno-istraživačkih radova pod naslovom "Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu - uloga Religija u (post)konfliktnom društvu i pomirenju". Zbornik su priredili Nikola Knežević, Srđan Sremac i Goran Golubović. Zbornik obrađuje pojam demitologizacije  i mita u religijskom ključu kao i njihov uticaj na domen političkog u kontekstu prostora Zapadnog Balkana. Radovi su na engleskom, srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku. Autori su sa prostora zemalja bivše Jugoslavije. Zbornik predstavlja još jedan doprinos razvoju kontekstualizovane religiologije, poilitičke teologije i politikologije religije.

Suočavanje sa prošlošću predstavlja složen proces u kojem pojam sećanja ima jednu od ključnih uloga. Kako možemo da se sećamo na pravi način? Na koji način da izbegnemo selektivno, iznova ekskluzivističko pamćenje koje nas lišava empatije za patnje i žrtve drugih i drugačijih, a opet nekada istih, a sada sukobljenih strana, koje nas tera da idealizujemo prošlost ne osvrćući se pritom na činjenice. Postavlja se pitanje kako je uopšte i moguće doći do ove faze dijaloškog istorijskog narativa ako ostanemo taoci poricanja stvarnosti, duhova prošlosti i mitomanskih istorijskih konstrukcija koje nam pokrivaju pogled ka budućnosti, ostavljajući nas tako zatočene u vrtlogu iskrivljene realnosti, primoravajući nas da je iznova ponavljamo.

Naši sunarodnici izmišljali su i konstruisali tradicije, svesno naglašavajući razlike i prekidali karike u lancu kolektivnog sećanja, stvarajući tako pozadinsku kakofoniju zla i prepremajući pozornicu za predstavu užasa. Ipak, upitna i dalje ostaje njihova uloga. Neki njihove ličnosti i dalje idealizuju i apoteiziraju dok drugi svesni činjenica pokušavaju da se suoče sa prošlošću i njenim posledicama. Potrebno je zakoračiti prema prema istini, istini koja boli, ali istini koja oslobađa (Jn, 8,32). Istini koja ne iskrivljuje činjenice, ne podleže mitologizaciji i preuveličanoj viktimizaciji prošlosti već želi uporediti narativne strukture koje iz sećanja proizilaze i kroz prizmu dijaloga stvoriti novi narativ, koji žrtve oslobađa a vinovnike osvešćuje o krivici.

Bez sumnje, sećanje predstavlja put iz lavirinta traume, bola i patnje u kome prepliću prošlost i sadašnjost, čije okolnosti nesumnjivo utiču na budućnost. Uzimajući ovo u obzir važno je istaći ulogu demitologizacije religijskih narativa koji su često interpretirali kulturne i etničke konflikata kao religijske. Ovakva vrsta definicije konflikta, uvek podiže uloge ali samim tim i potencijal da ih dodatno produbi. U kontekstu toga potrebno je demitologizovati narativne konstrukte i unutar njih, Bultmanovski rečeno, otkriti kerigmu – samu suštinu, oslobođenu od ideoloških i političkih činilaca koji je iskrivljuju i čine otvorenim za razne interpretacije i manipulacije.

Digitalna verzija zbornika je dostupna sa ove adrese: http://www.scribd.com/doc/113344578/Demitologizacija-religijskih-narativa-na-Balkanu